Prihodi Unije
Prora膷un EU-a velikim se dijelom financira iz vlastitih sredstava, a听dopunjuje se drugim prihodima. Godi拧nji prihodi moraju potpuno pokriti godi拧nje rashode jer prora膷unski deficit nije dopu拧ten. O sustavu vlastitih sredstava jednoglasno odlu膷uje Vije膰e, uzimaju膰i u听obzir mi拧ljenje Europskog parlamenta, a听odluku o听njemu moraju ratificirati sve dr啪ave 膷lanice. Komisija je 2022. 颈听2023. godine predlo啪ila reformu sustava vlastitih sredstava koja se sastoji od dva paketa novih vlastitih sredstava.
Pravna osnova
- 膶lanak听311. 颈听膷lanak听322. stavak听2. Ugovora o听funkcioniranju Europske unije te 膷lanci 106.a 颈听171. Ugovora o听osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
- o听sustavu vlastitih sredstava Europske unije.
- o听utvr膽ivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava Europske unije, o听metodama 颈听postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava 颈听vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u 颈听BND-u te o听mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom, o听izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom) br.听1553/89 o听kona膷nom jedinstvenom re啪imu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost 颈听 o听izra膷unu vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plasti膷nom ambala啪nom otpadu, o听metodama 颈听postupku za stavljanje na raspolaganje tih vlastitih sredstava, o听mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom 颈听o听odre膽enim aspektima vlastitih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku.
Cilj
Pru啪iti Europskoj uniji financijsku autonomiju u听okviru granica prora膷unske discipline.
Kako funkcionira?
Europska ekonomska zajednica (EEZ) dobila je vlastita sredstva na temelju , a听 razina vlastitih sredstava koja se mogu zatra啪iti godi拧nje trenuta膷no je ograni膷ena na najvi拧e 1,4听% bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a. Budu膰i da ukupna potro拧nja ne mo啪e prema拧iti ukupne prihode, rashodi su tako膽er utvr膽eni tom gornjom granicom u听okviru aktualnog vi拧egodi拧njeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.鈥�2027. (1.4.3.).
Sastav prihoda
1. Vlastita sredstva
鈥濼radicionalna鈥� vlastita sredstva sastoje se od carina, poljoprivrednih pristojbi 颈听pristojbi na 拧e膰er koje se prikupljaju od 1970. Postotak koji dr啪ave 膷lanice mogu zadr啪ati za pokrivanje tro拧kova ubiranja tih sredstava ponovno je povi拧en s听20听% na 25听%. 鈥濼radicionalna vlastita鈥� sredstva u听ovom trenutku obi膷no 膷ine oko 10鈥�15听% prihoda od vlastitih sredstava[1].
Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u sastoje se od odre膽enog postotka procijenjenog poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji dr啪ave 膷lanice ubiru 颈听prenose Uniji. Iako su predvi膽ena odlukom iz 1970., ta sredstva nisu bila na raspolaganju sve dok 1979. nisu uskla膽eni sustavi PDV-a dr啪ava 膷lanica. Vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u trenuta膷no 膷ine oko 10听% prihoda od vlastitih sredstava.
Vlastita sredstva koja se temelje na BND-u sastoje se od pristojbe na BND dr啪ava 膷lanica u听obliku jedinstvenog postotka koji se svake godine odre膽uje tijekom prora膷unskog postupka te su uvedena Prvotno je bilo predvi膽eno da se prikupljaju samo ako ostala vlastita sredstva ne mogu u听potpunosti pokriti rashode, no sad se njima financira ve膰ina prora膷una EU-a. Sredstva koja se temelje na BND-u utrostru膷ila su se od kasnih 90-ih godina 20. stolje膰a te sad 膷ine oko 60鈥�70听% prihoda EU-a iz vlastitih sredstava.
Vlastita sredstva koja se temelje na nerecikliranom plasti膷nom ambala啪nom otpadu uvedena su 1.听sije膷nja听2021. za 2020. To je nacionalni doprinos (izravni prijenos iz prora膷una dr啪ava 膷lanica) izra膷unat na temelju koli膷ine nerecikliranog plasti膷nog ambala啪nog otpada sa stopom preuzetih obveza od 0,80听EUR po kilogramu. Doprinosi dr啪ava 膷lanica 膷iji je BND po stanovniku ni啪i od prosjeka EU-a prilago膽avaju se za godi拧nji pau拧alni iznos koji odgovara iznosu od 3,8 kilograma plasti膷nog otpada po stanovniku. Prihodi od tih sredstava 膷ine oko 3鈥�4听% prora膷una听EU-a.
2. Ostali prihodi 颈听saldo prenesen iz prethodne godine
Ostali prihodi obuhva膰aju poreze na dohodak koje pla膰aju du啪nosnici EU-a, doprinose tre膰ih zemalja programima EU-a, prihode od kamata 颈听kazne koje pla膰aju trgova膷ka dru拧tva koja prekr拧e zakone EU-a. Ako postoji prora膷unski vi拧ak, saldo iz svake financijske godine unosi se u听prora膷un kao prihod za sljede膰u godinu. Ostali prihodi, salda 颈听tehni膷ke prilagodbe obi膷no 膷ine oko 2鈥�8听% ukupnih prihoda.
Uzimanje zajmova tako膽er se obra膷unava u听okviru 鈥瀘stalih prihoda鈥� 颈听trenuta膷no iznosi 25鈥�30听% prora膷una. Prora膷un EU-a ne mo啪e biti u听deficitu, a听financiranje njegovih rashoda pozajmljivanjem nije dopu拧teno. Me膽utim, kako bi se financirala bespovratna sredstva 颈听zajmovi u听okviru plana za oporavak NextGenerationEU (NGEU), Komisija je iznimno 颈听privremeno ovla拧tena pozajmiti do 750听milijard颈听EUR (u听cijenama iz 2018.) na tr啪i拧tima kapitala. Novo neto pozajmljivanje trebalo bi prestati krajem 2026., nakon 膷ega 膰e biti dopu拧tene samo operacije refinanciranja.
3. Mehanizmi korekcije
Sustav vlastitih sredstava koristi se 颈听za korekciju nerazmjera u听doprinosima dr啪ava 膷lanica. Iako se popust za Ujedinjenu Kraljevinu koji je uveden 1984. vi拧e ne primjenjuje, na Dansku, Njema膷ku, Nizozemsku, Austriju 颈听艩vedsku u听razdoblju 2021.鈥�2027. 颈听dalje 膰e se primjenjivati korekcije pau拧alnih iznosa.
Ususret reformi sustava vlastitih sredstava EU-a
U skladu s听Ugovorom iz Lisabona prora膷un bi se trebao u听potpunosti financirati iz vlastitih sredstava, a听Vije膰e se ovla拧膰uje da nakon savjetovanja s听Parlamentom jednoglasno donese odluku o听sustavu vlastitih sredstava Unije[2], uklju膷uju膰i mogu膰nost uspostave novih kategorija vlastitih sredstava te ukidanja postoje膰ih. Tako膽er je utvr膽eno da Vije膰e mo啪e donijeti provedbene mjere za te odluke uz suglasnost Parlamenta, 膷ime je oja膷an polo啪aj Parlamenta u听tom procesu.
Oslanjaju膰i se na nove odredbe Ugovora iz Lisabona, Parlament je u听brojnim rezolucijama 颈听stajali拧tima tijekom proteklih godina[3] pozivao na temeljitu reformu sustava vlastitih sredstava. Parlament je istaknuo probleme sa sustavom vlastitih sredstava, posebno njegovu prekomjernu slo啪enost 颈听financijsku ovisnost o听nacionalnim doprinosima.
鈥濵ontijeva skupina鈥� na visokoj razini, osnovana 2014. kako bi provela op膰u reviziju sustava vlastitih sredstava, predstavila je u听sije膷nju 2017. svoje o听transparentnijim, jednostavnijim, pravednijim 颈听demokratski odgovornijim na膷inima financiranja prora膷una EU-a. Su拧tinski je zaklju膷ak bio da je prora膷unu EU-a bila potrebna reforma 颈听na prihodovnoj 颈听na rashodovnoj strani kako bi se mogli premostiti aktualni izazovi 颈听ostvariti konkretni rezultati za gra膽ane听EU-a.
Na temelju tog izvje拧膰a 颈听kasnijeg Komisija je 2.听svibnja听2018. iznijela [4] za pojednostavnjenje sada拧njeg sustava vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u 颈听uvo膽enje paketa novih izvora vlastitih sredstava. Komisija je predlo啪ila 颈听ukidanje svih popusta te smanjenje udjela prihoda od carina koje dr啪ave 膷lanice zadr啪avaju kao tro拧kove ubiranja sredstava s听20听% na 10听%, kao 颈听pove膰anje gornje granice za godi拧nje zahtjeve za uplatu vlastitih sredstava kako bi se uzeli u听obzir manji ukupni BND 27 dr啪ava 膷lanica EU-a 颈听predlo啪ena integracija Europskog razvojnog fonda u听prora膷un听EU-a.
U cilju postizanja stabilnijeg prora膷una EU-a namijenjenog za podupiranje ciljeva politike EU-a opetovano je pozivao na ambiciozan 颈听ujedna膷en skup novih vlastitih sredstava EU-a koji je pravedan, jednostavan, transparentan 颈听fiskalno neutralan za gra膽ane. Parlament se tako膽er zalagao za reforme koje uklju膷uju jednostavnije, transparentnije 颈听demokratskije prikupljanje prihoda, smanjenje udjela doprinosa BND-a, reformiranje ili ukidanje sredstava koja se temelje na PDV-u te postupno ukidanje svih oblika popusta.
Prijedlozi reformi
Na sastanku Europskog vije膰a odr啪anom od 17. do 21.听srpnja听2020. 膷elnici dr啪ava ili vlada dogovorili su se oko novog VFO-a, instrumenta NGEU, podizanja gornje granice za pla膰anja 颈听novih vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plasti膷nom otpadu od sije膷nja听2021.
Instrument NGEU temeljio se na prijedlogu Komisije od da izdavanjem obveznica na me膽unarodnim tr啪i拧tima u听ime EU-a uzme kredite u听vrijednosti do 750听milijard颈听EUR s听dospije膰em od 3 do 30 godina radi suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19. Kako bi pokrila obveze EU-a nastale zbog kona膷ne otplate sredstava pozajmljenih na tr啪i拧tu, Komisija je predlo啪ila iznimno 颈听privremeno pove膰anje gornje granice vlastitih sredstava za 0,6听% BND-a EU-a, uz predlo啪eno trajno pove膰anje s听1,2听% na 1,4听% BND-a kako bi se u听obzir uzeo novi gospodarski kontekst.
Kao odgovor na to, Parlament je u听svojoj naglasio da samo stvaranje dodatnih novih vlastitih sredstava mo啪e pomo膰i u听otplati duga EU-a koji je nastao kao posljedica uzimanja zajmova za instrument NGEU, uz istodobno spa拧avanje prora膷una EU-a 颈听ubla啪avanje fiskalnog pritiska na dr啪avne blagajne 颈听gra膽ane EU-a. U听stajali拧tu Parlamenta od u听okviru postupka savjetovanja ponovno je istaknut poziv na uvo膽enje novih vlastitih sredstava u听skladu s听odre膽enim planom te na ukidanje svih popusta.
Pregovara膷i Parlamenta, Vije膰a 颈听Komisije postigli su 10.听studenoga听2020. politi膷ki dogovor o听VFO-u, vlastitim sredstvima 颈听nekim aspektima upravljanja instrumentom za oporavak. Kao rezultat tog dogovora, u听novom prilogu utvr膽en je plan za uvo膽enje novih vlastitih sredstava u听razdoblju 2021.鈥�2027. Prihodi od novih vlastitih sredstava trebali bi biti dostatni za pokrivanje otplate sredstava iz instrumenta NGEU, dok bi svi preostali prihodi trebali slu啪iti za financiranje prora膷una 听EU-a.
U skladu s听novom Odlukom o听vlastitim sredstvima od 14.听prosinca听2020. zadr啪ani su popusti za odre膽ene dr啪ave 膷lanice, dok su tro拧kovi naplate carina pove膰ani s听20听% na 25听%. Nakon 拧to su je do 31.听svibnja听2021. ratificirale sve dr啪ave 膷lanice, Odluka o听sustavu vlastitih sredstava primjenjuje se retroaktivno od 1.听sije膷nja听2021.
Nakon prijedlog芒 od 14.听srpnja听2021. za 颈听 22.听prosinca听2021. objavljen je . U听njemu se navodi da bi se u听prora膷un EU-a uplatilo 25听% prihoda od emisijskih jedinica ETS-a prodanih na dra啪bi, 75听% prihoda ostvarenih mehanizmom za uglji膷nu prilagodbu na granicama 颈听15听% udjela preostale dobiti preraspodijeljene dr啪avama 膷lanicama EU-a na temelju sporazuma Organizacije za gospodarsku suradnju 颈听razvoj 颈听skupine G20 o听me膽unarodnom oporezivanju dobiti (prvi stup).
Komisija je 20.听lipnja听2023. objavila svoje . To je uklju膷ivalo privremena statisti膷ka vlastita sredstva koja se pla膰aju kao nacionalni doprinos na dobit poduze膰a u听iznosu od 0,5听% zami拧ljene osnovice dobiti poduze膰a iz EU-a (na temelju bruto poslovnog vi拧ka za sektore financijskih 颈听nefinancijskih dru拧tava prema izra膷unima Eurostata). U听kona膷nici 膰e se to zamijeniti istinskim vlastitim sredstvima koja se temelje na oporezivanju trgova膷kih dru拧tava, odnosno doprinosom iz budu膰eg okvira . Prijedlogom se predvi膽a 颈听pove膰anje pozivne stope za vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u s听25听% na 30听%, 拧to je opravdano pove膰anjem cijena ugljika. Predlo啪enim paketom mogli bi se ostvariti dodatni godi拧nji prihodi u听iznosu od oko 23听milijarde听EUR od 2024. 颈听36听milijard颈听EUR od 2028., 拧to predstavlja oko 18鈥�20听% ukupnih prihoda.
Za sva nedavno predlo啪ena nova vlastita sredstva trenuta膷no se 膷ekaju odluke Vije膰a.
Stajali拧ta Europskog parlamenta
Tijekom postupka savjetovanja o听prvom paketu novih vlastitih sredstava Parlament je op膰enito podr啪ao prijedlog, uz odre膽ene . Parlament je tako膽er donio rezoluciju 10.听svibnja听2023. u听kojoj je pozvao Vije膰e da usvoji prvi paket 颈听predlo啪io dodatna nova vlastita sredstva.
听
Andras Schwarcz